1. Izrežite špagu (UT-336 ili UT-28) dugu cca 40 cm i nanižite perlice (OP-184). To će biti glavna špaga.
2. U drugoj boji izrežite špagu na dužinu od cca 150 cm i presavijte ju. Počnite sa pletenjem špage oko glavne špage (podijelite ju na dva jednaka dijela). Počnite sa udaljenosti od cca 10 cm od početna narukvice. Napravite cca 3 čvora.
3. Približite perlicu do čvora i napravite novi čvor oko perlice.
4. Nastavite s pletenjem tako da radite po dva čvora između svake perlice.
5. Kada ste došli do kraja narukvice odrežite višak špage i spalite vrhove upaljačem. Palite jedan po jedan vrh i odmah gurnite krajeve u čvorove (možete to učiniti vrhovim škarica) kako bi se stopili.
6. Glavnu špagicu složite paralelno te ju novim komadom špage vel. cca 30 cm zavežite u čvorove i završite na način kao što ste završili i čvorove oko perlica (topljenjem upaljačem)
7. Na vrhove glavne špagice stavite perlice i zaustavite ih čvorićem.
Barbara Sušanj
Sigurno si čuo kako odrasli, prilikom promjene vremena, spominju da ih bole koljena, laktovi te ostali zglobovi i kosti. Krivac tome su promjene u tlaku zraka.
Što je zapravo tlak zraka i zbog čega on postoji? Znamo da je Zemlja okružena zračnim omotačem koji nazivamo atmosfera. Zrak koji se nalazi u atmosferi, isto kao i mi, ima određenu masu. Svojom masom, zrak dakle djeluje na površinu Zemlje i time ju ”tlači”.
Kako i zašto se tlak zraka mijenja, možeš promatrati i sam ukoliko napraviš jednostavni instrument za mjerenje tlaka zraka koji se naziva barometar.
Za izradu barometra potrebno ti je:
Uzmi balon, te mu škarama odreži uski dio u koji se puše. Zatim balon nategni preko otvora staklenke da bude što napetiji. Zalijepi rubove balona za staklenku, kako balon ne bi ”pobjegao” ili se olabavio. Zatim na balon polegni slamku i pričvrsti je ljepljivom trakom na način da jedan kraj slamke leži na balonu, a drugi ”strši” izvan staklenke. Barometar prisloni uz čisti bijeli papir i na njemu olovkom zabilježi položaj slamke. Isti postupak ponovi kada je vani lijepo i sunčano vrijeme te kada vani pada kiša. Što si uočio?
Što se zapravo događa?
Kada je vani lijepo vrijeme, tlak zraka je veći nego za kišovitog i ružnog vremena. Zbog toga će, za vrijeme sunčanih dana, zrak pritiskati balon prema dolje, pa će slamka stajati više, odnosno pokazivati veći tlak. Suprotno će biti za vrijeme kišovitih dana.
Barbara Sušanj
Već i sam znaš da vjetar igra vrlo važnu ulogu u mnogim stvarima koje planiramo činiti vani, na otvorenom prostoru. Isto tako, ovisno iz kojeg smjera vjetar puše, može se odrediti kakvo će biti vrijeme! Tako na primjer, u našim krajevima, vjetar sjevernih smjerova donosi hladnije vrijeme od onoga koji puše s juga. Kako bi i ti mogao odrediti iz kojeg smjera vjetar puše, uz malo truda, možeš napraviti svoj vlastiti vjetrokaz – meteorološki instrument za određivanje smjera puhanja vjetra!
Za vjetrokaz ti je potrebno slijedeće:
- Plastična posuda od sladoleda
- Škare
- Flomaster
- Slamka
- Ljepljiva traka
- Pribadača
- Olovka s gumicom na vrhu
Na plastičnoj posudi flomasterom nacrtaj trokut i pravokutnik podjednake veličine. Škarama ih pažljivo izreži. Ukoliko ne možeš sam, zatraži pomoć roditelja. Zatim uzmi slamku i zareži ju centimetar-dva na oba kraja prema sredini. Moraš paziti da zarezi na slamci budu u istoj ravnini. U jedan zarez postavi trokut izrezan iz plastične posude, a u drugi zarez pravokutnik te ih učvrsti ljepljivom trakom kako ne bi ispali. Nakon toga slamku probuši pribadačom na sredini, na način da trokut i pravokutnik stoje u smjeru pribadače. Cijelu slamku s pribadačom zabodi u gumicu na olovci. Na taj način tvoj vjetrokaz će se vrtjeti oko pribadače.
Vjetrokaz postavi vani, na terasi ili u vrtu. Promatraj kako se okreće. Uočit ćeš da će trokutić uvijek pokazivati smjer iz kojega puše vjetar.
Barbara Sušanj
Zanima te koliko kiše padne za vrijeme velikog pljuska koji promatraš sa svog prozora? Saznaj pomoću svog vlastitog kišomjera, koji možeš vrlo jednostavno napraviti i njime upotpuniti svoju kolekciju meteoroloških instrumenata!
Za izradu kišomjera potrebno ti je:
- Plastična boca
- Manje kamenje ili šljunak
- Škare
- Ljepljiva traka
- Vodootporni flomaster
- Ravnalo
Odreži vrh boce na mjestu gdje se boca počinje sužavati. U bocu stavi nekoliko manjih kamena ili šljunak kako se ne bi prevrnula. Sada vrh boce okreni naopako i stavi na bocu tako da izgleda kao lijevak. Sve zajedno pričvrsti ljepljivom trakom. Na boci, u visini malo iznad kamena odnosno šljunka, označi crtu iznad koje ćeš mjeriti količinu oborine. Zatim pomoću ravnala iznad te crte flomasterom napravi skalu na kojoj ćeš promatrati koliko će kiše pasti. Na kraju ulij u bocu vodu do početka svoje skale, pa postavi bocu na otvoreno i nezaštićeno mjesto prije nego počne padati kiša.
Nakon što je kiša prestala pogledaj koliko se vode skupilo u kišomjeru. Možeš mjeriti i koliko je dugo kiša padala te na taj način usporediti da li je, u određenom vremenskom periodu, padala slabije ili jače. Kišomjerom možeš upotpuniti svoju kolekciju meteoroloških instrumenata koje si prethodno napravio i tako sastavljati svoje meteorološke izvještaje.
Barbara Sušanj
Nakon što si napravio svoj vjetrokaz i njime uspio odrediti smjer iz kojega vjetar puše, pokušaj napraviti meteorološki instrument kojime ćeš odrediti i koliko brzo vjetar puše. Takav instrument naziva se anemometar.
Za izradu anemometra potrebno ti je slijedeće:
- Tvrdi karton
- Škare
- Klamerica
- 4 malene plastične čašice
- Pribadača
- Ljepljiva traka
- Olovka s gumicom na vrhu
Iz kartona izreži dva jednaka pravokutnika širine tri do četiri centimetra i dužine dvadesetak centimetra. Karton mora biti što tvrđi kako se ne bi savijao. Pravokutnike koje si izrezao postavi jedan preko drugoga tako da dobiješ ”križ” kojemu će sva 4 kraka biti jednake duljine. Sredine pravokutnika na mjestu gdje se dodiruju pričvrsti klamericom ili ljepljivom trakom. Sada na svaki vrh ”križa” zaljepi ili zaklamaj po jednu plastičnu čašicu na način da im otvori gledaju u istom smjeru (pogledaj sliku). Zatim sve zajedno pribadačom pričvrsti kroz sredinu ”križa” za gumicu na olovci kako bi se anemometar mogao slobodno vrtjeti.
Sada možeš svoj anemometar, kao i vjetrokaz, postaviti na otvoreno mjesto na kojemu puše vjetar. Što se brže anemometar vrti, to je veća i brzina vjetra. Kako bi mogao pratiti koliko brzo vjetar puše, možeš jednu čašicu obilježiti na način da ju obojaš flomasterom. Tako ćeš moći brojati koliko puta se anemometar okrene u određenom vremenu i na taj način pratiti kada vjetar puše brže, a kada sporije.
Vremenko
Dosadila ti je tvoja frizura? Ne brini, možeš ju vrlo lako zamijeniti novom, luđom, a da pritom ne moraš kod frizera! Sve što ti treba je malo odvažnosti i jedan balon!
Nakon što napušeš balon i dobro pričvrstiš gumicom, počni ga trljati po svojoj kosi. Promatraj što se događa!
Čarolija na tvojoj kosi je posljedica tzv. statičkog elektriciteta! Kada trljaš balon cijela tvoja kosa dobiva naboje koji se međusobno odbijaju i time razdvajaju vlasi kose. Drugim riječima, kosa se želi razdvojiti što je više moguće, a to je tako da se podigne i raširi.
Ovo se također događa u zimskim danima kada skidaš pulover nakon dolaska u topli dom, gdje je zrak obično vrlo suh radi grijanja. Zasigurno si već zamijetio i da pritom kosa lagano „pucketa“, a kad skineš džemper dio nje strši u zraku, baš kao i nakon igre balonom.
Također, balonom možeš naelektrizirati ne samo svoju, već i kosu svojih ukućana, ali i kućnih ljubimaca (oprez, ne pretjeruj!). Balonom možeš i podići papiriće i razne sitne stvari koji će se priljubiti uz njegovu površinu. Probaj, svidjet će ti se!
Barbara Sušanj
U vrućim ljetnim danima sigurno se često susrećeš sa kockicama leda kojima rashlađuješ svoj omiljeni sok. Vjerovao ili ne, uz pomoć samo jedne kockice možeš postati pravi mađioničar i slijedećim pokusom oduševiti svoje prijatelje!
Potrebno ti je slijedeće:
- jedna kockica leda
- najlonska nit za pecanje (dužine oko 20 cm)
- dva manja utega
- čaša
Za početak okreni čašu naopako, tako da joj otvor bude dolje (postaviš ga na stol), a dno čaše gore. Zatim na čašu postavi kockicu leda. Na krajeve najlonske niti zaveži utege. Ukoliko nemaš utege, umjesto njih se možeš poslužiti bilo kakvim težim predmetom (primjerice komadom plastelina ili manjim kamenom). Kada si zavezao ”utege” na nit, postavi je preko kockice leda tako da ”utezi” vise na zraku uz rubove čaše. Pričekaj nekoliko minuta i promatraj što se dogodilo!
Utezi zavezani za krajeve najlonske niti pritišću nit na kockicu leda. Pritisak niti uzrokuje topljenje leda ispod nje. Kako se led topi, nit prolazi kroz kockicu i reže ju na pola! Uspio si, dakle, bez ikakvog napora, samo gledajući, prerezati kockicu leda kao pravi mađioničar!
Možda nisi znao, ali sličan proces događa se i kada klizači i klizačice svojim klizaljkama kližu po ledenoj površini. Tanke oštrice klizaljki tope led ispod njih i samim time omogućavaju im da glatko klize po tankom sloju vode iznad leda.
Barbara Sušanj
Voliš gledati oblake kako, poput ovčica, putuju po nebu i oduvijek si se pitao kako nastaju? Vjerovao ili ne, pomoću ovog jednostavnog pokusa i sam možeš napraviti maleni oblak i pri tome naučiti kako on nastaje!
Za ”kuhanje” oblaka potrebno ti je slijedeće:
Ulij u čašu dva do tri centimetra (oko dva prsta) vode. Zatim čašu preko gornjeg ruba zatvori aluminijskom folijom. Možeš staviti i dva ili tri sloja folije kako bi ”čep” bio što čvršći. Sada na foliju stavi nekoliko kockica leda i promatraj što se događa. Ako pažljivo pogledaš vidjet ćeš kako se pri vrhu čaše stvara oblak!
Što se zapravo dogodilo?
U prirodi oblaci nastaju kada se topao, vlažni zrak, baš kao što je onaj u tvojoj čaši, hladi. Kada se takav zrak dovoljno ohladi, nastaju sićušne kapljice vode koje formiraju oblak. Kao što već znaš, postoje razne vrste oblaka, pa pomoću njih meteorolozi mogu prognozirati vrijeme. Neki od njih donose kišu i snijeg, a neki su vjesnici lijepog vremena!
Vremenko
Svakim danom je sve toplije, sunca je obilje i zasigurno se želiš što više zadržati u obližnjem parku i uživati u prekrasnom proljeću! Želiš li pri tome druženje s prijateljima učiniš još zabavnijim, evo ideje! Napravi vulkan u boci i oduševi svoje prijatalje!
Evo što ti je potrebno za ovaj eksplozivni eksperiment:
Ovaj eksperiment radi popriličan nered i zato ti savjetujem da ga napraviš na travnatoj površini kojoj on zasigurno neće puno smetati.
Otvori bocu gaziranog soka i pažljivo ju postavi na tlo tako da ti se ne prolije, a zatim pripremi paketić mentol bombončića. Cilj je da ih sve odjedanput ubaciš u bocu, što može biti vrlo zeznuto! Jedan način je da zarolaš komad papira i tako napraviš tuljac pomoću kojeg ćeš ih lakše ubaciti. Kada to učiniš, stavi sve bombončiće u njega, a na dno mu postavi komad kartončića ili karticu. Tako ćeš spriječiti da ti bombončići ne padnu u bocu sve dok nisi spreman naglo se izmaknuti od nje! Kad si spreman, brzo izvuci papirić tako da svi bombončići u isti tren padnu na dno boce. Odmakni se od boce čim prije možeš i promatraj erupciju!
Što se događa?
Molekule vode okružuju svaki „mjehurić“, odnosno ugljikov-dioksid koji se nalazi u gaziranom soku. Kada ispustiš mentol bombončiće tada želatina i gumena tvar u njima razbijaju površinsku napetost vode. Svaki mentol ima na svojoj površini tisuće malih „rupica“ na kojima se stvara još više molekula ugljikova dioksida, odnosno tisuće malih mjehurića. Bombončići će zbog svoje težine pasti na dno boce, a nastali mjehurići će naglo gurati vodu prema gore i ona će poput pravog vulkana eruptirati iz boce!
« Svibanj 2026 » | ||||||
Po | Ut | Sr | Če | Pe | Su | Ne |
27 | 28 | 29 | 30 | 1 | 2 | 3 |
4 | 5 | 6 | 7 | 8 | 9 | 10 |
11 | 12 | 13 | 14 | 15 | 16 | 17 |
18 | 19 | 20 | 21 | 22 | 23 | 24 |
25 | 26 | 27 | 28 | 29 | 30 | 31 |
1 | 2 | 3 | 4 | 5 | 6 | 7 |
korisni linkovi |
• mzos |
• wikipedija |
• dhmz |
• azoo |
• hzz |
• maps.google |
• državna matura |
• knjižnice grada Zagr... |
• carnet |
• muzeji |
• Općina Jakovlje |
• NCVVO |
Dnevne novine |
Obrazovni portali |
• CARNet |
• Portal za škole |
• Eduvizija |
• Hrvatska zajednica t... |
• e-škola |
• Hrvatski savez infor... |
• Radio on demand-CARNet |